EN | AL | HR | IT

29/04/2025

Ovog mjeseca stupilo je na snagu 17 odluka koje je Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) usvojila na svojem posljednjem godišnjem zasjedanju. Svojim odlukama GFCM promiče razvoj, očuvanje i održivo upravljanje živim morskim resursima te doprinosi održivom razvoju akvakulture u područjima Sredozemnog i Crnog mora.

Neke od najvažnijih ovogodišnjih odluka usmjerene su na Jadransko more: godišnje ograničenje ulova za pojedinačne vrste male plave ribe, novo područje s ograničenjima za ribolov (FRA) i osnažene mjere upravljanja ključnim pridnenim vrstama.

Osnaženo upravljanje u ribarstvu

Jadransko more koje teritorijalno dijeli šest država, najmanje je od četiri podregije Sredozemlja prema klasifikaciji GFCM-a. Ono je ekološki i biološki bogato, ali suočeno s izazovima poput prelova, degradacije staništa i klimatskih promjena.

GFCM ima ključnu ulogu u upravljanju ribarstvom u Jadranskom moru kroz brojne aktivnosti poput provođenja znanstvenih istraživanja i procjena stanja stokova, donošenja višegodišnjih planova upravljanja te određivanja područja ograničenih za ribolov.

Prvi plan upravljanja GFCM-a usvojen je 2013. godine, a obuhvaćao je stokove inćuna i srdele, vrste koje su ključne za ribarsku industriju u Jadranskom moru, ali i njegov ekosustav. Sada su ove dvije pelagične vrste ponovno u središtu pozornosti. Nakon postupka evaluacije strategija upravljanja (MSE) provedenog uz savjetovanje s brojnim dionicima, GFCM je usvojio svoja prva godišnja ograničenja ulova za pojedine vrste temeljena na pravilima za održiv izlov (HCR), što predstavlja napredak u usporedbi sa zajedničkim ograničenjima ulova koja su se provodila dosad.

Plova srdela ©Falk Viczian Solarboot-Projekte gGmbH

„Ovaj novi pristup upravljanju korak je u pravom smjeru prema dostizanju dobrog stanja ribljih stokova, sprječavanju prelova i osiguravanju dugoročno održivih ulova u ribarstvu” rekao je Marin Mihanović, službenik za ribarstvo GFCM-a i podregionalni koordinator za Jadransko more. „Osim toga, općenito je prepoznat kao najbolja praksa za promicanje ekološke održivosti i stabilnosti, ali i kao unaprijeđeni mehanizam upravljanja ribarstvom koji donosi bolju gospodarsku učinkovitost, društvenu korist, smanjenje usputnog ulova te bolju usklađenost i nadzor.”

Poboljšane su i prostorne upravljačke mjere uvođenjem novog područja ograničenog za ribolov (FRA) u Otrantskim vratima na južnom Jadranu između Albanije i Italije. Područje ograničeno za ribolov uspostavljeno je uključivim pristupom kroz proces koji je trajao nekoliko godina i uz sudjelovanje brojnih dionika. To je jedanaesto područje ograničeno za ribolov prema GFCM-u u njegovom području djelovanja i treće u Jadranskom moru uz kanjon Bari i Jabučku kotlinu.

Otrantska vrata jedanaesto su područje ograničeno za ribolov koje je utvrdio GFCM.

Područje ograničeno za ribolov u Otrantskim vratima ima dvostruki cilj: zaštita ranjivih morskih ekosustava bambusnog koralja od znatnih negativnih utjecaja ribolova i povećanje produktivnosti morskih živih resursa zaštitom vrijednih ribljih staništa za vrste poput dubinske crvene kozice, oslića i škampa. Ti se ciljevi postižu zabranom ribolova pridnenim povlačnim mrežama koćama u središnjem dijelu, te ograničavanjem i reguliranjem ribolovnih aktivnosti u rubnim dijelovima FRA područja.

Osim toga, dodatno je ojačano i upravljanje ključnim pridnenim vrstama. Višegodišnji plan upravljanja GFCM-a koji obuhvaća oslića, trlju blataricu, lista, škampa i kozicu na snazi je od 2019. godine. U kombinaciji s područjem ograničenim za ribolov u Jabučkoj kotlini, plan upravljanja dokazao je svoju učinkovitost: biomasa svih pet stokova povećala se, a tri vrste – trlja blatarica, kozica i list – dosegnule su razinu održivog iskorištavanja. Kako bi se nastavilo s oporavkom stokova, ova najnovija odluka dodatno smanjuje postojeći ribolovni napor pridnenim povlačnim mrežama koćama i uvodi nove mjere prostorno-vremenske regulacije ribolova s ciljem unaprjeđenja stanja škampa.

List (lijevo, ©Sylvain Le Bris) i škamp (desno, ©Sue Scott)

“Vjerujem da će mjere upravljanja uvedene posljednjih godina donijeti poboljšanje za ribarstvo, osiguravajući njegov opstanak i prenošenje na mlađe naraštaje,” rekao je Ilir Kapllani, ribar iz Drača, Albanija.

Učinkovita međunarodna suradnja

Snažna međunarodna suradnja diljem jadranskog bazena bila je ključna za očuvanje bogatog morskog života i unaprjeđenje ribarstva na putu prema održivosti. Suradnja je dodatno ojačana kroz rad Podregionalnog odbora za Jadransko more GFCM-a, dok sveukupne aktivnosti podržava i koordinira GFCM Podregionalni tehnički ured za Jadransko more koji je započeo s radom 2022. godine u Splitu, Hrvatska. Ovaj institucionalni okvir izravno podržava provedbu programa za razvoj MedSea4Fish GFCM-a usmjerenog na jačanje kapaciteta i izjednačavanje uvjeta u cijelom bazenu u pogledu znanja, stručnosti i infrastrukture.

Ovakav okvir naslanja se na FAO AdriaMed projekt koji je formaliziran 1999., a koji je imao ključnu ulogu u poticanju znanstvene suradnje usmjerene na zajedničko upravljanje resursima među državama, u isto vrijeme podržavajući napore za provedbu Kodeksa ponašanja FAO-a za odgovorno ribarstvo i načela pristupa ribarstvu i akvakulturi zasnovanom na ekosustavu.

„GFCM je prepoznao da Jadransko more ima jedinstvene ekološke i socioekonomske posebnosti, ali i posebnosti u upravljanju, te je prilagodio svoj podregionalni pristup nastojanju da se politike ribarstva suoče s izazovima na koordiniran način na razini obalnih država, uzimajući u obzir i nacionalne prioritete”, ističe Katarina Burzanović, glavna direktorica Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Crnoj Gori.

Isto tako, suradnja je ključna za osiguranje usklađenosti i provedbe odluka GFCM-a. Napori za suzbijanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova obuhvaćaju strože inspekcijske postupke u lukama i obveze dostave podataka, uključujući elektroničke očevidnike i sustave za automatsku identifikaciju i/ili sustave praćenja plovila na svim ribarskim plovilima koja su obuhvaćena planovima upravljanja. Na razini podregije provedeni su i dobrovoljni zajednički inspekcijski programi, čime je unaprijeđena suradnja, kao i kapaciteti za provedbu nadzora na moru i u lukama.

Tim GFCM-a postavlja uređaje za praćenje na plovila za mali priobalni ribolov u Crnoj Gori ©FAO-GFCM

Na temelju ovih napora GFCM svojim projektom FishEBM Med podržava praktično uvođenje alata za poboljšano praćenje, te poboljšanu kontrolu i nadzor. Ove godine GFCM je usko surađivao s Crnom Gorom kako bi pružio sveobuhvatnu podršku i opremio flotu plovila za mali priobalni ribolov potrebnim uređajima za praćenje. Ovom se inicijativom nastoji poboljšati praćenje ribolovnih aktivnosti i osigurati održiva praksa.

Unaprjeđenje održive akvakulture

GFCM aktivno podržava održiv razvoj akvakulture u Jadranskom moru, surađujući s državama poput Albanije na uspostavi zona namijenjenih za akvakulturu (AZA) za ribe i školjkaše. Putem tehničke pomoći, razvoja kapaciteta i misija na terenu GFCM nastavlja promicati postupak utvrđivanja zona namijenjenih za akvakulturu i osigurava da se održivi razvoj akvakulture uskladi s pristupom FAO-a usmjerenim na ekosustav i Planom za plavu transformaciju (engl. Blue Transformation Roadmap).

Misija na terenu GFCM-a usmjerena na akvakulturu i klimatske promjene ©FAO-GFCM/ Danijel Kanski

GFCM je također surađivao s lokalnim znanstvenim organizacijama i proizvođačima u Hrvatskoj kako bi bolje procijenio učinke klimatskih promjena na akvakulturu te istražio moguće mjere prilagodbe. Jadransko more jedna je od podregija obuhvaćena širim naporima za procjenu učinaka diljem Sredozemlja. Zagrijavanje mora dovelo je do povećanja smrtnosti ljeti za vrste poput lubina, a neka uzgajališta dagnji u Sredozemnom moru pretrpjela su značajne gubitke 2024. godine zbog visokih temperatura. Kako bi se prilagodili, proizvođači u akvakulturi istražuju nove mjere poput integriranih multitrofičkih pristupa, a tijeku su ispitivanja mogućnosti uzgoja europske plosnate kamenice zbog njene veće otpornosti na zagrijavanje mora u odnosu na dagnje.

Kako klimatske promjene postaju izraženije, posljedice toga posebno su vidljive u Jadranskom moru koje je plitko i poluzatvoreno. Razvoj i provedba mjera prilagodbe bit će ključni za osiguranje održivog ribarstva i održive akvakulture te za očuvanje morskih ekosustava.

Rad GFCM-a u Jadranskom moru moguć je zahvaljujući financijskoj potpori glavnog donora, Europske unije, kao i podršci Globalnog fonda za okoliš.